Stručnjaci za rani i predškolski razvoj sve snažnije upozoravaju na štetne posljedice izlaganja djece ekranima, osobito u najranijoj dobi. Razvoj mozga djece do šeste godine iznimno je osjetljiv i ovisi o stvarnim iskustvima, kretanju, igri, govoru i neposrednoj interakciji s okolinom i ljudima.
Preporuke brojnih stručnjaka i razvojnih istraživanja ističu kako djeca do 6. godine ne bi trebala biti u doticaju s ekranima (televizija, mobiteli, tableti, računala), jer ekran ne može zamijeniti živo iskustvo i odnos.
Negativni utjecaji ranog i pretjeranog izlaganja ekranima uključuju:
- kašnjenje u razvoju govora i jezika,
- smanjenu pažnju i koncentraciju,
- poteškoće u emocionalnoj regulaciji (razdražljivost, impulzivnost),
- slabiji razvoj socijalnih vještina i empatije,
- smanjenu tjelesnu aktivnost i motorički razvoj,
- poremećaje spavanja.
Nažalost, sve su češći slučajevi posebnih stanja uzrokovanih prekomjernom izloženošću ekranima, kao što su
Digitalna demencija – pojam koji opisuje smanjenje kognitivnih sposobnosti (pamćenje, pažnja, razmišljanje) uslijed pretjeranog oslanjanja na digitalne uređaje, osobito kada oni zamjenjuju aktivno razmišljanje, igru i učenje.
Digitalni autizam – izraz koji se koristi za opis ponašanja kod male djece koja zbog ranog i intenzivnog izlaganja ekranima pokazuju simptome slične poremećajima iz spektra autizma (slab kontakt očima, izostanak govora, povlačenje iz socijalnih interakcija). Važno je naglasiti da nije riječ o dijagnozi autizma, već o razvojnim poteškoćama koje se u mnogim slučajevima mogu ublažiti ili ukloniti smanjenjem ekrana i povećanjem kvalitetne interakcije s djetetom.
Što umjesto ekrana?
Roditelji imaju ključnu ulogu u stvaranju poticajnog okruženja bez ekrana. Umjesto digitalnih sadržaja, djeci predškolske dobi preporučuju se:
- zajedničko čitanje slikovnica i priča,
- slobodna i simbolička igra (igre uloga, kuhinja, lutke, autići),
- boravak u prirodi, šetnje, igre na otvorenom,
- kreativne aktivnosti (crtanje, bojanje, modeliranje, glazba),
- društvene igre prilagođene dobi,
- svakodnevni razgovor, pjesma i zajedničko provođenje vremena.
Kvalitetno provedeno vrijeme bez ekrana temelj je zdravog emocionalnog, socijalnog i kognitivnog razvoja djeteta.
Dječji vrtić Zvončić Ozalj kontinuirano promiče važnost igre, kretanja i neposredne komunikacije kao temeljnih potreba djeteta te potiče suradnju s roditeljima u stvaranju zdravih navika od najranije dobi.
Dječji vrtić Zvončić Ozalj sustavno i odgovorno pristupa temi ranog razvoja djece u suvremenom digitalnom okruženju. U svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu poseban naglasak stavljamo na igru kao temeljni oblik učenja, neposrednu komunikaciju, kretanje i stvarna iskustva, svjesno ograničavajući i izbjegavajući korištenje ekrana u radu s djecom predškolske dobi.
Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti potičemo:
- razvoj govora i jezika kroz razgovor, pripovijedanje, pjesmu i čitanje,
- socijalne vještine i emocionalnu pismenost kroz igru u skupini i suradničke aktivnosti,
- motorički i senzomotorički razvoj kroz svakodnevno kretanje, boravak na otvorenom i istraživačke igre,
- kreativnost i maštu kroz likovno, glazbeno i dramsko izražavanje,
- osjećaj sigurnosti, pripadnosti i samopouzdanja kod svakog djeteta.
Posebnu pažnju posvećujemo stvaranju poticajnog i sigurnog okruženja bez ekrana, uključujući senzorne, istraživačke i mirne kutke, koji djeci omogućuju samoregulaciju, fokus i razvoj u skladu s njihovim individualnim potrebama.
Uz rad s djecom, DV Zvončić Ozalj aktivno njeguje partnerski odnos s roditeljima kroz informiranje, edukativne sadržaje i zajedničke aktivnosti, s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdravih razvojnih navika i kvalitetnog provođenja vremena bez digitalnih uređaja.
Vjerujemo da se temelji zdravog razvoja postavljaju u ranom djetinjstvu, a naša je odgovornost djeci osigurati vrijeme, prostor i odnose koji to omogućuju.
